Zašto Split tone u prometnom kaosu
Rekonstrukcije cesta, naplata parkinga i deseci milijuna eura iz fondova EU-a još uvijek nisu donijeli olakšanje vozačima. Broj automobila raste, autobusi pužu, a građani su sve nestrpljiviji.
Rekonstrukcije cesta, naplata parkinga i deseci milijuna eura iz fondova EU-a još uvijek nisu donijeli olakšanje vozačima. Broj automobila raste, autobusi pužu, a građani su sve nestrpljiviji.
Svakodnevna slika s raskrižja na Zapadnoj obali ili rotora kod trgovačkog centra Joker ne ostavlja mjesta dvojbi: prometna infrastruktura Splita pod ogromnim je pritiskom. Unatoč nizu projekata i značajnim europskim sredstvima, građani u špicama provode sve više vremena u kolonama, postavljajući pitanje zašto se situacija ne popravlja.
Prema podacima Hrvatskog autokluba, na splitskim su se prometnicama u 2023. godini dogodile 3.847 prometne nesreće, od kojih je 12 završilo smrtnim ishodom. Iako brojke same po sebi zabrinjavaju, one su samo vrh ledenog brijega dubljeg problema koji muči stanovnike.
Gradska uprava u protekle je dvije godine provela nekoliko faza rekonstrukcije ključnih prometnica, uključujući Ulicu Stjepana Radića i Poljičku cestu. Istovremeno, naplata parkiranja u užem centru grada, uvedena prošle godine, smanjila je broj automobila u povijesnoj jezgri, no pritisak se samo prelio na rubne dijelove grada. Stanovnici četvrti poput Varoša i Manuša sve glasnije upozoravaju na kronični nedostatak parkirnih mjesta, gdje su automobili na nogostupima postali uobičajen prizor.
Gradonačelnik Ivica Puljak i pročelnica za promet Marijana Šunjić najavili su i izgradnju novog mosta preko Žrnovnice, koji bi trebao rasteretiti prometnicu prema Kaštelima. Međutim, taj je projekt još uvijek u fazi ishođenja građevinske dozvole, što znači da brzo rješenje nije na vidiku.
Paradoksalno, dok je 2022. godine iz fondova Europske unije osigurano 50 milijuna eura za projekte održive mobilnosti, uključujući biciklističke staze i modernizaciju autobusnog parka, stvarni pokazatelji idu u suprotnom smjeru. Broj registriranih automobila u Splitsko-dalmatinskoj županiji u posljednjih je pet godina porastao za 12 posto. Javni prijevoz, kojim upravlja tvrtka Promet Split s 35 autobusnih linija, u vršnim satima bilježi prosječnu brzinu manju od 15 kilometara na sat.
"Javni prijevoz ne može biti konkurentan automobilu ako je jednako zarobljen u gužvi. Dok se ne uvedu žute trake i pametna sinkronizacija semafora, autobusi će i dalje kasniti, a ljudi će birati vlastiti auto", upozorava stručnjak za prometno planiranje Boris Popov.
Dolaskom ljeta problemi eskaliraju. Tijekom turističkih mjeseci broj vozila u gradu poraste za 30 do 40 posto, što dodatno guši ionako preopterećen sustav. Dok se grad priprema za još jednu sezonu, mnogi se pitaju hoće li najavljene mjere napokon dati rezultate ili će Split nastaviti tonuti u prometnom kaosu, unatoč desecima milijuna eura na raspolaganju.
