Posjet ukrajinskog predsjednika Srbiji i njegova izjava o nepriznavanju Kosova izazvali su lančanu reakciju na Balkanu, od uklanjanja simbola podrške u Prištini do prijetnji preusmjeravanjem rijeke Ibar.
Prvi susret Volodimira Zelenskog i Aleksandra Vučića u Beogradu prošlog vikenda odjeknuo je cijelom regijom. Ukrajinski predsjednik dotaknuo se jednog od najzapaljivijih pitanja na Balkanu izjavivši da njegova zemlja ne namjerava priznati neovisnost Kosova, što je odmah pokrenulo val reakcija.
S glavne prometnice u Prištini uklonjen je veliki transparent u plavo-žutim bojama s natpisom "Slobodna Ukrajina", koji je tamo stajao od 2022. godine. Potez je objasnio gradonačelnik Përparim Rama, rekavši da i dalje suosjeća s "narodima suočenim s ratom, nasiljem i progonom", ali da je jasno kako "poštovanje mora biti uzajamno".
Glauk Konjufca, kosovski ministar vanjskih poslova, nije skrivao razočaranje. Istaknuo je da je vijest primio "sa žaljenjem" i upozorio da takav narativ podsjeća na "ruske pokušaje da se Kosovo koristi kao presedan". Podsjetimo, Vladimir Putin redovito se poziva upravo na kosovski slučaj tražeći opravdanje za invaziju na Gruziju 2008. i kasniju aneksiju Krima 2014. godine.
Nakon susreta dvojice čelnika tenzije između Beograda i Prištine dodatno su porasle. Vučić je zaprijetio da će fizički skrenuti tok rijeke Ibar, koja iz Srbije teče prema Kosovu. Ova najava uslijedila je nakon što su kosovske vlasti porušile kuće u srpskom vlasništvu na obali akumulacijskog jezera. Potencijalno skretanje rijeke ozbiljno bi ugrozilo opskrbu vodom velikog dijela Kosova i rad tamošnje najveće elektrane za čije je hlađenje akumulacija ključna.
Paralelno se na društvenoj mreži X razvila žestoka polemika. Albanski premijer Edi Rama optužio je Srbiju da živi u "političkom balonu" i negira realnost tvrdeći da je "Srbija odavno izgubila Kosovo". S druge strane, srbijanski šef diplomacije Marko Đurić uzvratio je oštrim porukama.
Što je nagnalo ukrajinskog čelnika da se upusti u balkanski čvor, objašnjava analiza Politica. Odgovor se najvjerojatnije krije u naoružanju. Srbija i dalje proizvodi goleme količine streljiva sovjetskog kalibra, kakvo Kijev teško može nabaviti od zapadnih saveznika opremljenih po NATO standardima. Ukrajinska vojska još uvijek se uvelike oslanja na teške haubice i tenkove iz sovjetske ere, ključne za borbe u Donbasu.
Florian Bieber, ravnatelj Centra za studije jugoistočne Europe Sveučilišta u Grazu, za Politico je situaciju sažeo ovako: "Ukrajina se nalazi u situaciji u kojoj si ne može priuštiti bavljenje pitanjima koja nisu među njezinim neposrednim potrebama, a Vučić mu je u ovom trenutku važniji." Iako Vučić javno odbija sankcije Rusiji i održava bliske odnose s Kremljom, izgleda da je voljan potiho isporučivati tu municiju Kijevu.
Vučićevo zbližavanje sa Zelenskim moglo bi imati i domaću političku pozadinu. Posljednjih mjeseci iz Bruxellesa stižu sve oštrije kritike zbog nasilja nad prosvjednicima u Srbiji i "urušavanja demokratskih standarda". "Nada se da će u sljedećim mjesecima dobivati manje kritičnih poruka zbog svojih bliskih, ili barem simbolički bliskijih, odnosa sa Zelenskim. Vučić to čini kako bi ojačao svoju pregovaračku poziciju prema Europskoj uniji uoči mogućih izbora u zemlji", pojasnio je Bieber.
Kosovo je neovisnost proglasilo 2008. godine i do danas ga je priznalo više od stotinu država, uključujući Sjedinjene Američke Države, Ujedinjeno Kraljevstvo i 22 od 27 članica EU. Ta bivša srbijanska pokrajina u prosincu 2022. podnijela je i zahtjev za članstvo u Uniji. Ipak, okolnosti pod kojima se odvojila od Srbije i dalje stvaraju duboke podjele, posebno među članicama EU poput Španjolske i Cipra, koje se suočavaju s vlastitim separatističkim problemima i odbijaju priznati neovisnost Kosova.
"Ovisno o tome na kojoj ste strani u toj raspravi, imat ćete i različito viđenje onoga što neovisnost Kosova znači za druge sukobe i druge teritorijalne sporove diljem svijeta", zaključio je Bieber za Politico.
