Zlato skočilo na dvomjesečni vrh
Cijena plemenitog metala potaknuta geopolitičkim napetostima, očekivanjima o kamatnim stopama i kontinuiranom kupnjom središnjih banaka.
Cijena plemenitog metala potaknuta geopolitičkim napetostima, očekivanjima o kamatnim stopama i kontinuiranom kupnjom središnjih banaka.
Cijena zlata danas, 11. kolovoza, dosegnula je najvišu razinu u više od dva mjeseca. Prema podacima koje prenosi Lider, zlato se popelo na 4.435,48 dolara za uncu, dok Financije.hr izvještavaju o cijeni od 4.365,39 dolara po unci. Ovaj snažan rast vraća plemeniti metal u fokus ulagača koji s nestrpljenjem iščekuju nove američke makroekonomske podatke i prate razvoj događaja na Bliskom istoku.
Vladimir Potočki, član uprave tvrtke Auro Domus Online, za Lider i Financije.hr komentirao je aktualna tržišna kretanja. "Dio aktualnog rasta posljedica je povratka potražnje za zlatom nakon prethodnog pada cijene, ali i povećanog interesa ulagača za imovinu koja može imati važnu ulogu u diverzifikaciji u razdobljima povećane neizvjesnosti", izjavio je Potočki.
Dodao je kako bi na daljnji smjer cijene mogli značajno utjecati podaci o potrošačkim (CPI) i proizvođačkim (PPI) cijenama iz SAD-a, koji se objavljuju ovog tjedna. Ove brojke ključne su za procjenu budućih poteza američke središnje banke, Federalnih rezervi (Fed).
Zlato, koje samo po sebi ne donosi kamatni prihod, posebno je osjetljivo na promjene monetarne politike. Više kamatne stope obično umanjuju njegovu privlačnost u odnosu na imovinu koja generira prinos. Nakon nedavnih slabijih podataka s američkog tržišta rada, očekivanja tržišta o skorom zaoštravanju politike su se promijenila, pa ulagači sada s velikom pažnjom analiziraju inflacijske podatke.
Istovremeno, geopolitičke napetosti dodatno podupiru cijenu zlata kao sigurnog utočišta. Neizvjesnost oko Hormuškog tjesnaca, ključne svjetske rute za transport nafte, ponovno je u žiži. Zastoj u pregovorima između SAD-a i Irana otežava dogovor o ponovnom otvaranju ovog strateškog prolaza, što podiže cijene energije i potencijalno pojačava inflacijske pritiske.
Dugoročnu potporu tržištu zlata pruža i kontinuirana potražnja središnjih banaka. Kina se posebno ističe; njezina je središnja banka tijekom srpnja povećala svoje zlatne rezerve peti mjesec zaredom, što je bilo najveće mjesečno povećanje od listopada 2023. godine, piše Reuters. Ovaj trend potvrđuje stratešku važnost zlata u globalnim financijskim rezervama.
Nakon snažnog oporavka, tržište sada pomno prati hoće li zlato uspjeti zadržati razine iznad 4.400 dolara za uncu. Potočki, međutim, savjetuje oprez i dugoročni pogled: "Kod zlata je važno razlikovati kratkoročno kretanje cijene od dugoročne uloge koju ono može imati u portfelju. Fizičko zlato prvenstveno treba promatrati kao dugoročnu imovinu i jedan od načina diverzifikacije ukupne imovine. Pitanje nije samo hoće li cijena zlata još rasti, već koju ulogu zlato može imati u dugoročnoj financijskoj strategiji pojedinca."
Kretanje cijene zlata na svjetskom tržištu izravno je relevantno i za građane Hrvatske. Osim što međunarodna cijena, izražena u dolarima, ovisi i o tečaju eura, domaće gospodarstvo suočava se s izazovom visoke inflacije. Europska komisija u svojoj proljetnoj prognozi očekuje da će prosječna inflacija u Hrvatskoj ove godine iznositi 4,6 posto, nakon 4,4 posto u 2025. godini. U takvom okruženju, interes za fizičko zlato kao instrumentom dugoročne zaštite vrijednosti imovine postaje sve razumljiviji.