Došao iz Albanije na Jadran, pa ostao šokiran
Norvežanin hrvatskog podrijetla na ljetovanju na Makarskoj rivijeri nije mogao vjerovati koliko su cijene visoke, dok analitičari upozoravaju na gubitak konkurentnosti hrvatskog turizma.
Norvežanin hrvatskog podrijetla na ljetovanju na Makarskoj rivijeri nije mogao vjerovati koliko su cijene visoke, dok analitičari upozoravaju na gubitak konkurentnosti hrvatskog turizma.
Dok se Hrvatska nalazi na vrhuncu još jedne turističke sezone, sve se češće postavlja pitanje jesu li cijene otišle predaleko. Jedan Norvežanin hrvatskog podrijetla, koji je na odmor na Jadran stigao iz Albanije, ostao je u nevjerici nakon posjeta domaćim trgovinama. "Mislio sam da ljudi pretjeruju", prokomentirao je za Dnevno.hr, iznenađen razinom cijena na Makarskoj rivijeri.
Njegovo iskustvo dolazi u trenutku kad se sve glasnije govori o održivosti hrvatskog turističkog modela. Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća u Hrvatskoj u svibnju 2026. iznosila je 1.552 eura, dok je u Norveškoj nakon poreza oko 4.500 eura. Unatoč trostruko višim primanjima, ni gost iz jedne od najbogatijih europskih zemalja nije ostao imun na cjenovni šok.
O rastu cijena i budućnosti hrvatskog turizma u novoj epizodi podcasta Felix Contras, objavljenoj 4. kolovoza 2026., govorio je politički analitičar Pavle Kalinić. U središtu razgovora našle su se sve skuplje turističke usluge, od svakodnevnih izdataka poput sladoleda od 6 eura do poslovanja hotela i privatnog smještaja.
Kalinić je analizirao što stoji iza rasta cijena te kakve posljedice to ostavlja na konkurentnost hrvatskog turizma i život građana. Posebno se osvrnuo na položaj malih iznajmljivača, uvoznu ovisnost turističkog sektora i stanje domaće poljoprivrede, postavljajući ključno pitanje: koliko Hrvatska danas sama proizvodi, a koliko ovisi o uvozu hrane i robe.
Emisija se dotakla i zaštite Jadrana, problema pomorskog gospodarstva te prometnih uskih grla koja svake sezone guše obalne gradove. Analizirana je i organizacija hitne medicinske pomoći i sustava spašavanja na obali, kao i razvoj Zagreba i prometne infrastrukture.
Središnje pitanje koje je Kalinić postavio glasi: od čega će Hrvatska živjeti u budućnosti ako istodobno slabe industrija i poljoprivreda, a turizam gubi konkurentnost pod pritiskom visokih cijena i rastućih troškova? Iskustvo norveškog gosta s Makarske rivijere sugerira da odgovor na to pitanje postaje sve hitniji.
