EU gubi bitku s požarima: Izgorjelo 435.000 hektara
Dok vatrena stihija hara kontinentom, rekordno niski vodostaji ugrožavaju rad nuklearnih elektrana, a stručnjaci upozoravaju da je strategija EU-a i dalje prespora.
Dok vatrena stihija hara kontinentom, rekordno niski vodostaji ugrožavaju rad nuklearnih elektrana, a stručnjaci upozoravaju da je strategija EU-a i dalje prespora.
Europa se i ovog ljeta suočava s razornim šumskim požarima koji su od početka 2026. godine progutali više od 434.976 hektara zemljišta. Prema podacima Europskog informacijskog sustava za šumske požare (EFFIS) od 30. srpnja 2026., detektirano je 1.407 požara, a procjenjuje se da su ispustili 17,98 milijuna tona ugljičnog dioksida. "Ovi požari su izvan kapaciteta", izjavio je dužnosnik Europske komisije za Euronews, opisujući kako se vatra širi brže nego što vatrogasne snage mogu odgovoriti.
Situacija je toliko ozbiljna da je Mehanizam civilne zaštite EU-a prvi put ove godine aktiviran krajem travnja. U akciju su uključene i hrvatske snage koje su poslane u pomoć Francuskoj, zajedno s timovima iz Češke, Njemačke, Portugala, Slovačke, Švedske i Turske.
Središnji dio europskog odgovora na požare je Mehanizam civilne zaštite EU-a, okvir solidarnosti koji omogućuje državi pogođenoj katastrofom da zatraži pomoć od ostalih članica. Mehanizam se ne aktivira automatski, zahtjev mora podnijeti država koja procijeni da je požar prerastao njezine kapacitete. Operacijama 24 sata dnevno upravlja Centar za koordinaciju odgovora na hitne situacije (ERCC) u Bruxellesu.
Kao potpora služi rescEU, strateška rezerva EU-a za borbu protiv požara, te Europska civilna zaštitna pričuva sastavljena od nacionalnih resursa koje su vlade unaprijed stavile na raspolaganje za korištenje na razini Unije. Sustav upotpunjuju satelitski servis za mapiranje Copernicus i EFFIS koji prognozira opasnost od požara do deset dana unaprijed.
Novost za 2026. godinu je centar za gašenje požara na Cipru, sposoban za predpozicioniranje šest zrakoplova, te specijalizirani Tim za potporu u borbi protiv požara koji od lipnja do rujna pojačava ERCC.
Za ovogodišnju sezonu Europska komisija stavila je na raspolaganje 22 aviona za gašenje požara, 5 helikoptera, 777 vatrogasaca iz 14 zemalja i 21 certificirani tim na području 12 zemalja. Kako su požari eskalirali na Iberskom poluotoku i u Francuskoj, Francuska je primila sedam aviona i četiri helikoptera, a Španjolska šest aviona i tri zemaljska tima. Pet kanadskih aviona podijeljeno je između ove dvije države.
Povjerenica EU-a Hadja Lahbib priznala je da je mehanizam "pod pritiskom", ali je ustvrdila za Euronews: "funkcionira".
Europska komisija je u ožujku 2026. predstavila komunikaciju o integriranom upravljanju rizicima od požara, preoblikujući pristup Unije oko prevencije, pripravnosti, odgovora i oporavka kao jednog kontinuiranog ciklusa. Ipak, četiri mjeseca kasnije malo je toga pretočeno u nova pravila. Povjerenica EU-a za okoliš Jessika Roswall izjavila je krajem svibnja da Komisija "ne planira nikakve nove inicijative o upravljanju šumama". Jedini obvezujući dokument koji se pojavio, preporuka o integriranom upravljanju rizicima od požara usvojena 29. lipnja 2026., nije obvezujuća.
Alexander Held, šumar pri Europskom institutu za šume, prati promjene u obrascima požara već 25 godina. "Sada imamo požare od Turske preko Grčke, Španjolske, Portugala do Francuske", rekao je za Euronews, opisujući kolaps stare podijeljene sezone požara u nešto što nalikuje istodobnom, cjelogodišnjem riziku diljem kontinenta.
"Vidimo požare na Islandu, na Grenlandu, na Arktičkom pojasu", dodao je, što je za njega dokaz da se "pirogeografija definitivno mijenja". No, naglasio je da se "ne možemo samo okriviti klimatske promjene za situaciju s požarima", ukazujući na odluke o upravljanju zemljištem, napuštena poljoprivredna zemljišta i monokulture koje čine krajolik zapaljivijim.
Held je istaknuo Portugal kao primjer zemlje koja je "prebacila svoju strategiju s gašenja požara na stvarno upravljanje požarima i ulaže 50 posto proračuna u upravljanje zemljištem i prevenciju". Upozorio je i zemlje koje se tek suočavaju s požarima da ne misle da su kamioni i avioni rješenje: "Ako druge zemlje s puno više resursa i iskustva ne mogu kontrolirati [ove požare], kako zaključujemo, oh, učinimo isto i onda ih možemo kontrolirati?"
Glasnogovornica Europske komisije Anna-Kaisa Itkonen izjavila je za Euronews: "Vrlo je jasno da klimatske promjene čine svako ljeto toplijim, surovijim i opasnijim." Istaknula je da je "Europa kontinent koji se najbrže zagrijava na svijetu" i da je u 2025. godini "izgorjelo više od milijun hektara" diljem EU-a. Dodala je da je 35 posto sljedećeg dugoročnog proračuna EU-a namijenjeno klimi i okolišu, uključujući gotovo 19 milijardi eura iz kohezijskih fondova za prilagodbu.
Istovremeno, rekordno niske razine Dunava stvaraju dramatične probleme diljem jugoistočne Europe. Mađarski premijer Péter Magyar potvrdio je da je nuklearna elektrana Paks u noći na utorak bila na rubu potpunog zatvaranja. "Oko 1.30 ujutro bili smo na nekoliko milimetara od potpunog gašenja elektrane Paks, no onda je vodostaj prestao padati i do jutra se podigao za 1,5 centimetara. Posljednja turbina trenutačno radi sigurno", objavio je Magyar.
Elektrana Paks, smještena stotinjak kilometara južno od Budimpešte, sa svoja četiri reaktora puštena u pogon između 1982. i 1987. godine, osigurava gotovo polovicu ukupne električne energije u Mađarskoj. Zbog niskog vodostaja već je radila sa smanjenim kapacitetom od nešto više od deset posto, a u pogonu je bio samo jedan od četiri reaktora.
Mađarska vlada je u ponedjeljak, 3. kolovoza 2026., uvela hitne mjere štednje, uključujući obvezna smanjenja potrošnje za velike industrijske potrošače. Ministar energetike István Kapitány izjavio je kako su mjere uspjele sniziti potrošnju i održati mrežu stabilnom.
Ni susjedne zemlje nisu pošteđene. U Rumunjskoj je vojska minirala stijene u Dunavu kako bi preusmjerila tok i osigurala vodu za hlađenje nuklearne elektrane Cernavoda. Nakon kontrolirane eksplozije u noći s ponedjeljka na utorak, 3. na 4. kolovoza 2026., vodostaj je porastao za oko dva centimetra. U utorak je nastavljeno s potapanjem teglenica s ciljem da razina naraste za 10 do 12 centimetara. Bugarska je zabrinuta za svoju nuklearnu elektranu Kozloduj, koja se također nalazi na Dunavu.
Unatoč pritisku, EU ulaže u proširenje kapaciteta. U tijeku je nabava stalne rescEU flote od 12 novih aviona za gašenje požara i pet helikoptera, no isporuke neće biti dovršene do 2030. godine. Komisija također priprema portal i smjernice o integriranom upravljanju rizicima, čije se dovršenje očekuje do početka 2027. godine.
Ipak, pitanje ostaje je li to dovoljno. Svaki avion i helikopter u trenutnoj floti i dalje je u nacionalnom vlasništvu, a problemi s interoperabilnošću između nacionalne opreme i zapovjednih sustava, starenje vatrogasne radne snage i sankcije EU-a koje prizemljuju ruske helikoptere u Španjolskoj dodatno suzuju manevarski prostor. Kako je Held sažeo: "Znamo mapu puta, ali pred nama je dug put."
