Do 2029. put od Karlovca do Zagreba trajat će 20 minuta, a u pripremi su i dva kapitalna projekta: nizinska pruga do Rijeke s tunelom od 14 kilometara kroz Veliku Kapelu te tunel Ćićarija koji će Istru spojiti s ostatkom zemlje.
Hrvatska je ušla u najveći investicijski ciklus u željezničku infrastrukturu u svojoj povijesti. Dok se paralelno grade nove ceste, diljem zemlje traju radovi na rekonstrukciji postojećih i izgradnji potpuno novih pruga, a u sljedećih deset godina očekuje se realizacija dvaju projekata od nacionalnog značaja: nizinske pruge od Zagreba do Rijeke i željezničkog povezivanja Istre s ostatkom Hrvatske.
Ključni projekt koji je već u tijeku jest rekonstrukcija 44 kilometra duge pruge između Karlovca i Zagreba. Radovi obuhvaćaju izgradnju novih mostova i vijadukata te uređenje kolodvora i stajališta, a završetak se očekuje do kraja 2029. godine. Kada sve bude gotovo, vlakovi će tom dionicom moći prometovati brzinom od 160 kilometara na sat, što će putovanje između ta dva grada skratiti na svega 20 minuta.
U posljednjih nekoliko dana krenuli su radovi na postavljanju druge tračnice na potezu od Hrvatskog Leskovca do glavnog grada. Riječ je o uvertiri u znatno ambiciozniji pothvat, izgradnju nizinske pruge od Zagreba do Rijeke, koja će biti kraća za 56 kilometara od postojeće trase.
Riječ je o potpuno novoj dvokolosiječnoj i elektrificiranoj pruzi, projektiranoj za brzine od 120 do 160 kilometara na sat, ovisno o tome prometuju li njome teretni ili putnički vlakovi. Najteži dio posla bit će prolazak kroz brdovito područje, a to će se pokušati riješiti podizanjem preko 30 mostova, vijadukata i tunela.
Najimpresivniji dio projekta svakako je tunel kroz Veliku Kapelu, dug čak 14 kilometara, koji će postati najdulji u Hrvatskoj. S obzirom na potpuno novu trasu, do 2036. godine planira se izgradnja pet novih kolodvora i jednog stajališta.
"Procijenjena vrijednost radova iznosi oko tri milijarde eura, dok će se konačna vrijednost preciznije definirati nakon izrade idejnog projekta i analize tržišnih cijena u trenutku raspisivanja natječaja za izvođenje radova. Projektom će se sagraditi suvremena dvokolosiječna i elektrificirana željeznička veza između Zagreba i Rijeke, kojom će se prevladati ograničenja postojeće planinske pruge te stvoriti brz, pouzdan i kapacitetno snažniji željeznički koridor prema srednjoj Europi", poručili su iz Ministarstva mora, prometa i infrastrukture.
Drugi kapitalni projekt koji će obilježiti sljedeće desetljeće jest povezivanje Istre s ostatkom hrvatske željezničke mreže. Trenutno se radi na izradi studija i glavnog nacrta te se pribavlja dozvola za gradnju tunela Ćićarija i pratećih pruga koje ga spajaju. Vrijednost ovih pripremnih aktivnosti iznosi dva milijuna eura, a njihov se završetak očekuje do 2029. godine.
Plan obuhvaća izgradnju tunela od otprilike 15 kilometara i vijadukta od otprilike četiri kilometra, što bi Istri konačno omogućilo izravnu željezničku vezu s ostatkom države.
Kroz europske izvore financiranja, u okviru financijskih razdoblja od 2014. do 2020. te od 2021. do 2027. godine, u prometnu infrastrukturu ugovoreni su i provode se projekti ukupne vrijednosti oko 5,57 milijardi eura. Od tog iznosa, oko 3,45 milijardi eura odnosi se na bespovratna sredstva Europske unije. Ovi se pothvati financiraju kroz Operativni program Konkurentnost i kohezija, Program Konkurentnost i kohezija 2021., 2027., Nacionalni plan oporavka i otpornosti te Instrument za povezivanje Europe (CEF).
Najveći dio ulaganja usmjeren je upravo na željeznicu. Trenutno su u tijeku radovi vrijedni više od 1,7 milijardi eura, a u sljedećih 10 godina planira se uložiti još oko šest milijardi eura iz različitih izvora. Među najznačajnijim aktivnim projektima su rekonstrukcija i gradnja drugog kolosijeka pruge Dugo Selo, Novska (vrijedna oko 900 milijuna eura), modernizacija dionice Hrvatski Leskovac, Karlovac (280 milijuna eura) te završetak radova na dionicama Dugo Selo, Križevci i Križevci, Koprivnica, državna granica s Mađarskom. Također se radi na mnogim obnovama lokalnih, regionalnih i međunarodnih pruga, uključujući dionice Pitomača, Kloštar, Generalski Stol, Oštarije, Ogulin, Moravice, Karlovac, Ozalj, Knin, Zadar, Osijek, Koška i ostale.
Uz infrastrukturne radove, značajna sredstva ulažu se i u vozni park. Već je u prometu 70 novih niskopodnih vlakova, čija je nabava stajala 363,4 milijuna eura. Postignut je dogovor o kupnji šest vlakova koji koriste električnu i dizelsku energiju za liniju Zagreb-Split, a njihova ukupna cijena iznosi 57,3 milijuna eura. Do 2029. godine stiže još pet elektrodizelskih, 10 elektrobaterijskih i četiri baterijska vlaka, uz tri punionice, a ukupna vrijednost te nabave iznosi 228,8 milijuna eura. U pripremi je i mogućnost osiguravanja sredstava za nabavu još 30 novih vlakova iz Socijalnog fonda za klimatsku politiku.
