Tragedija dječaka iz Italije podsjetnik je na važnost higijene, a prof. dr Momčilo Matić za Kurir TV donosi ključne savjete za sigurno rukovanje namirnicama tijekom vrućina.
Ljetne vrućine donose povećan rizik od infekcija uzrokovanih hranom, a tragičan slučaj iz Italije služi kao bolan podsjetnik na moguće posljedice. Četverogodišnji dječak Matija pojeo je 2017. godine sir od sirovog mlijeka zaražen bakterijom Escherichia coli. Infekcija je dovela do hemolitičko-uremijskog sindroma i nepovratnih oštećenja mozga, zbog čega je devet godina proveo slijep, paraliziran i hranjen preko sonde, da bi u trinaestoj godini preminuo. Njegov otac sada traži stroža upozorenja na proizvodima od sirovog mlijeka.
Nutricionist prof. dr Momčilo Matić u emisiji "Redakcija" na Kurir televiziji upozorio je na ključne rizike tijekom ljetnih mjeseci. "Sve što se prodaje na pijacama trebalo bi da bude adekvatno obeleženo. Veliki problem predstavlja pitanje koliko smo izloženi mikroorganizmima kroz konzumiranje takve hrane, zbog čega bi inspekcija posebno u letnjim uslovima morala pojačano da kontroliše situaciju. Ešerihija koli veoma brzo napada jaja i sir, dok se kod mesa često javlja salmonela. Dakle, izloženost infektivnim agensima tokom visokih temperatura značajno je povećana", rekao je Matić.
Posebno je naglasio opasnost od bakterije E. coli. "Posebno je problematična Ešerihija koli, veoma uporna bakterija koja ima visoku sposobnost razmnožavanja. Kada se namnoži, može da izazove ozbiljne probleme i napadne ceo organizam", istaknuo je nutricionist. Kvarljiva hrana na temperaturama iznad 40 stupnjeva ne bi smjela stajati izvan frižidera duže od sat vremena.
Matić je posebno upozorio na voće koje se prodaje na tržnicama, a naročito na lubenice koje se režu na polovice ili četvrtine. "Spoljašnja kora može biti zagađena mikroorganizmima, jer lubenice stoje na pijacama i nisu uvek adekvatno skladištene. Kada se takva lubenica iseče bez prethodnog pranja, bakterije sa kore mogu da dospeju u unutrašnjost", objasnio je.
Njegov je savjet kupovati cijelu lubenicu te je prije rezanja oprati spolja, koristeći sapun isključivo za vanjsku koru, a zatim dobro isprati toplom vodom. Za voće i povrće s tvrdom korom, poput rajčice, krastavca ili paprike, preporučuje metodu pranja nasapunjanim rukama. "To je dovoljno za uklanjanje nečistoća, mikroorganizama, bakterija i virusa. Postoje i istraživanja koja su pokazala da se ovakvim načinom pranja mogu ukloniti i ostaci pesticida sa površine voća i povrća", kazao je Matić za Kurir televiziju, dodajući da se ova metoda ne odnosi na osjetljivo voće poput jagoda.
Nutricionist je naglasio i važnost pravilnog skladištenja namirnica u hladnjaku. "Hrana ne treba da bude otvorena, već pravilno upakovana i odvojena. Na primer, meso koje stoji iznad drugih namirnica može da procuri i kontaminira hranu ispod njega", upozorio je. Poseban oprez potreban je i s brzom hranom zbog izloženosti visokim temperaturama i kontakta s novcem.
Osim mikroorganizama, prijetnju predstavljaju i ostaci pesticida. Prema podacima organizacije Pesticide Action Network UK (Pan UK), čak 12 namirnica izloženo je riziku od takozvanog "koktel-efekta". Rekorder je grožđe, u čijem je jednom uzorku pronađeno ostataka najmanje 16 različitih pesticida.
