Končaničke maškare slave 130 godina
Tradicionalna povorka s 13 maski, predvođena medvjedom čije simbolično rušenje donosi plodnost, upisana je u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske.
Tradicionalna povorka s 13 maski, predvođena medvjedom čije simbolično rušenje donosi plodnost, upisana je u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske.
Končaničke maškare, poznate i kao maškarádi, od danas su i službeno dio hrvatske nematerijalne kulturne baštine. Ova tradicija, koja bez prekida traje još od 1890. godine, upisana je u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske, čime je započelo razdoblje preventivne zaštite koje bi trebalo rezultirati trajnim statusom nacionalnog blaga.
Središnji događaj ove manifestacije je bučna povorka od 13 tradicionalnih maski koja obilazi sva dvorišta u Končanici i obližnjem zaseoku Otkopi. Glavnu ulogu ima medvjed, čiji je zadatak jasan i simboličan. "Trebam srušiti mlade cure i starije gospođe. Moj je posao donijeti plodnu godinu. I tako svake godine," objašnjava Deni Ružička, koji je ove godine utjelovio medvjeda. Njegovog čuvara, Ličana, igra Andrej Ambroš, koji priznaje kako posao držanja medvjeda na lancu i nije tako jednostavan. "Kad vidi žensku, poludi, otkvači se s lanca i pobjegne. Ne mogu ga zadržati," kaže Ambroš.
Prije nego što medvjed krene u svoj pohod, s njim se u dvorištu hrva dimnjačar. Ishod te borbe, prema vjerovanju, određuje kakvo nas vrijeme čeka. "Ako izgubimo od medvjeda, cijele godine bit će zima. To ne bismo trebali dopustiti, ali će ove godine nažalost biti tako," sa žaljenjem konstatira Vito Rohlik, ovogodišnji dimnjačar. Povorku predvodi Laufer, još jedna ključna maska, čiji bič simbolično rastjeruje posljednje tragove zime. "To su dečki iz Končanice. Svi smo mi odrasli ovdje... možda sad ne živimo ovdje, ali ovaj običaj se ovdje održava," ističe Dino Kubin, ovogodišnji Laufer.
Iako prizor medvjeda koji ruši žene na prvi pogled može izazvati nelagodu, u Končanici ga prate smijeh i dobre želje. "To je zapravo simbol. Što više tih djevojaka, mama i baka medo sruši, kod nas se kaže da je to simbol prinove tijekom sljedeće godine," objašnjava Alenka Vanjiček, predsjednica Češke besede Končanica. Sudionice to potvrđuju. "Nije sramota? Nije, mislim da će sve cure u tom položaju bit najmanje dvaput danas. To je tako," kaže Manuela Jelinek. Za mnoge je ovo i prilika za druženje. "Svake se godine veselimo jer se svi susretnemo... vidimo se s nekime s kojim se cijele godine nismo sreli," dodaje Danijela Šilobodec.
U vremenu kada mladi masovno odlaze iz ruralnih krajeva, ovaj običaj nosi i dublju nadu. Načelnik Općine Končanica, Zlatko Bakunić, iznio je i konkretne brojke koje, kaže, daju vjeru u moć medvjeda. "Kad pogledamo 2019. godinu rodilo se dvadesetero djece, a 2018. rodilo se devetero djece, znači da je ipak medo nešto utjecao da se poboljša natalitet," rekao je Bakunić. Ipak, svjestan je i realnosti, dodajući kako je najveći problem nedostatak posla zbog kojeg mladi nakon obrazovanja odlaze i ne vraćaju se.
Da je riječ o iznimno vrijednoj tradiciji koja se prenosi generacijama, potvrđuje i Vencl Vrabec, koji je i sam dva puta bio medvjed. "Nije mogao bilo tko biti medvjed. Morali su ih birati," prisjeća se Vrabec, čiji su sinovi također višestruki sudionici maškara. "Mislim da u selu nema kuće iz koje nije bio neki muški član u maškarama."
Upravo je ta dugovječnost i predanost zajednice dovela do službenog priznanja. "Zasad je to samo preventivna zaštita. U sljedeće četiri godine trebalo bi se odlučiti hoće li biti trajno uvrštena u registar ili samo za ovo razdoblje od četiri godine," pojasnila je Tanja Novotni Golubić, zamjenica bjelovarsko-bilogorskog župana, izrazivši uvjerenje da će končaničke maškare s obzirom na svoj značaj postati trajno nacionalno blago Republike Hrvatske. Ove godine manifestacija ima posebnu težinu jer se obilježava 130. obljetnica njezina održavanja.
