Mozak pamti izgubljene kilograme, a MIND dijeta čuva sivu tvar
Znanstvenici otkrivaju zašto je mršavljenje toliko teško i kako prehrana može dugoročno utjecati na zdravlje mozga.
Znanstvenici otkrivaju zašto je mršavljenje toliko teško i kako prehrana može dugoročno utjecati na zdravlje mozga.
Dva nova znanstvena uvida bacaju svjetlo na složeni odnos između prehrane, mozga i tjelesne težine. Dok jedno istraživanje objašnjava zašto se izgubljeni kilogrami tako lako vraćaju, drugo donosi dokaze o tome kako određeni način prehrane može pomoći u očuvanju kognitivnog zdravlja u starijoj dobi.
Prema izvještaju Science Dailyja, suvremena znanost sve više odbacuje ideju da je gubitak težine isključivo pitanje snage volje. Naši rani preci razvili su snažne biološke obrambene mehanizme koji su ih štitili od gladovanja, a danas ti isti sustavi, ukorijenjeni u mozgu, otežavaju mršavljenje.
Kada osoba izgubi kilograme, tijelo to doživljava kao prijetnju. Pojačava se lučenje hormona gladi, intenziviraju se želje za hranom, a potrošnja energije opada. Novija istraživanja pokazuju da mozak ima sposobnost 'pamtiti' prethodnu, višu težinu i tretirati je kao ciljnu razinu koju treba braniti.
"Pretilost nije osobni neuspjeh, već biološko stanje oblikovano našim mozgovima, genima i okolinom u kojoj živimo", poručuju znanstvenici čije riječi prenosi Science Daily. Ovaj mehanizam objašnjava zašto mnogi ljudi ponovno dobiju na težini nakon dijete, čak i uz pomoć lijekova poput Wegovya i Mounjara.
Znanstvenici posebnu pozornost posvećuju ranim fazama života. Razdoblje od trudnoće do otprilike sedme godine života smatra se iznimno važnim jer je tada djetetov sustav regulacije težine posebno prilagodljiv. Prehrana roditelja, način prehrane dojenčadi i rane životne navike mogu oblikovati način na koji će mozak kontrolirati apetit i skladištenje masti godinama kasnije.
Iako su lijekovi za mršavljenje donijeli novu nadu, istraživanja upozoravaju da nakon prestanka terapije biologija često ponovno preuzima kontrolu i izgubljena težina se vraća. Buduće terapije mogle bi ciljati upravo na signale koji tijelo tjeraju natrag na prvobitnu težinu.
Dok se jedno područje znanosti bavi mehanizmima debljanja, drugo istražuje kako prehrana može zaštititi mozak. MIND dijeta, koja kombinira elemente mediteranske i DASH dijete, fokusira se na namirnice korisne za mozak: zeleno lisnato povrće, mahunarke, cjelovite žitarice, orašaste plodove, bobičasto voće, ribu i perad, uz maslinovo ulje kao glavni izvor masnoća.
Najnovija analiza provedena u sklopu dugotrajnog istraživanja Framingham Heart Study, koja je pratila prehrambene navike osoba starijih od 60 godina, donijela je ohrabrujuće rezultate. Ispitanici koji su se najdosljednije pridržavali MIND dijete imali su više sive tvari, ključne za pamćenje i donošenje odluka, te manji gubitak ukupnog volumena mozga tijekom vremena, prenosi Tportal.
Ranija analiza koja je obuhvatila 12 istraživanja zabilježila je smanjenje rizika od demencije između 15 i 22 posto kod osoba koje su slijedile mediteranski tip prehrane, a MIND dijeta pokazala je najizraženiji učinak. Posebno korisnima pokazali su se bobičasto voće i perad, dok su borovnice u više manjih istraživanja povezane s poboljšanjem pamćenja, čak i kod osoba s prvim znakovima kognitivnog pada.
Međutim, nisu svi nalazi bili jednoznačni. Cjelovite žitarice dale su slabiji učinak od očekivanog, a jedno tromjesečno eksperimentalno istraživanje nije pokazalo poboljšanja u pamćenju, iako su sudionici prijavili bolje raspoloženje i kvalitetu života. Većina istraživanja u ovom području je promatračkog tipa, što znači da može pokazati povezanost, ali ne i dokazati uzročno-posljedičnu vezu.
Stručnjaci upozoravaju da MIND dijeta nije lijek za demenciju i pogrešno ju je tako predstavljati. Ipak, znanstveni konsenzus ide u smjeru da prehrana bogata povrćem, ribom, bobičastim voćem i maslinovim uljem, uz nepušenje, redovitu tjelesnu aktivnost i kontrolu krvnog tlaka, može biti korisna za dugoročno zdravlje mozga.
