Pet navika za bolju kvalitetu sperme
Prema procjenama Svjetske zdravstvene organizacije, neplodnost pogađa oko 10 posto svjetske populacije, a životni stil igra važnu ulogu u očuvanju reproduktivnog zdravlja muškaraca.
Prema procjenama Svjetske zdravstvene organizacije, neplodnost pogađa oko 10 posto svjetske populacije, a životni stil igra važnu ulogu u očuvanju reproduktivnog zdravlja muškaraca.
Neplodnost je globalni zdravstveni izazov koji, prema procjenama Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), pogađa oko 10 posto svjetske populacije, odnosno najmanje 180 milijuna parova. Muška neplodnost jedan je od najčešćih uzroka poteškoća sa začećem, no stručnjaci ističu da određene životne navike mogu značajno utjecati na očuvanje i poboljšanje reproduktivnog zdravlja.
Kvaliteta sperme ne svodi se samo na broj spermija. Pokretljivost i oblik, koji se u struci naziva morfologija, podjednako su bitni jer omogućuju spermiju da stigne do jajne stanice. Kada par ima redovite spolne odnose bez zaštite tijekom godine dana i ne dođe do trudnoće, savjetuje se pregled oba partnera. Prvi test za procjenu muške plodnosti najčešće je analiza sjemena, poznata kao spermiogram. Ako prvi rezultat nije u granicama normale, test se obično ponavlja nakon otprilike tri mjeseca da bi se potvrdio nalaz.
Muška neplodnost može proizaći iz bolesti testisa, poremećaja hormona, genetskih predispozicija, upotrebe nekih lijekova, životne dobi ili ranijih operacija. Međutim, mnoga istraživanja ukazuju da promjene u načinu života mogu biti od pomoći, posebno kod muškaraca bez ozbiljnog medicinskog razloga za neplodnost. Donosimo pet ključnih navika koje mogu doprinijeti boljoj kvaliteti sperme.
Prehrana je jedan od čimbenika s najviše dokaza o utjecaju na kvalitetu sperme. Prehrana koja obiluje ultraprerađenom hranom, zasićenim mastima, rafiniranim ugljikohidratima i dodanim šećerima povezana je sa slabijim rezultatima analize sperme. Ovakav način prehrane uzrokuje oksidacijski stres i veći rizik od prekomjerne težine, što dodatno šteti reproduktivnom zdravlju.
S druge strane, mediteranska prehrana, koju obilježava obilje voća, povrća, mahunarki, cjelovitih žitarica, orašastih plodova i maslinova ulja, uz umjerenu konzumaciju ribe i manji unos crvenog mesa, pokazala se korisnom. Nekoliko je istraživanja potvrdilo da muškarci koji se tako hrane imaju bolje parametre sperme. Istraživanja također upućuju na važnost pojedinih nutrijenata poput omega-3 masnih kiselina, cinka, folata te antioksidansa poput vitamina C, E, selena i koenzima Q10. Ipak, stručnjaci upozoravaju da je više dokaza u korist cjelovite zdrave prehrane nego pojedinačnih dodataka prehrani.
Redovita tjelovježba korisna je za zdravlje srca, metabolizam i održavanje tjelesne mase, a može imati pozitivan učinak i na mušku plodnost. Muškarci koji su nedovoljno aktivni češće imaju lošije parametre sperme, dok umjerena tjelovježba doprinosi boljoj hormonskoj ravnoteži i normalnijem stvaranju spermija.
Međutim, više nije uvijek bolje. U nekim studijama, ekstremno naporni i dugotrajni treninzi, poput onih kod profesionalnih sportaša ili priprema za maraton, povezani su s nižim testosteronom i lošijom kvalitetom sperme. Zbog toga se preporučuje redovita, ali umjerena tjelesna aktivnost, prilagođena dobi i zdravstvenom stanju pojedinca.
Pušenje je jedan od najbolje istraženih čimbenika koji negativno utječu na mušku plodnost. Kod pušača se češće primjećuje manji broj spermija, smanjena pokretljivost i veći broj deformiranih spermija. Sve više dokaza pokazuje da ni e-cigarete nisu bezopasna zamjena jer nikotin i druge kemikalije iz aerosola mogu negativno utjecati na spermu.
Što se tiče alkohola, najveći rizik predstavlja kronično i pretjerano pijenje, koje je povezano s nižim testosteronom i lošijim kvalitetom sjemena. Posebno se upozorava i na rekreativne droge poput kanabisa, kokaina, MDMA-a i opioida koje mogu narušiti hormonsku ravnotežu i oštetiti DNA spermija. Važno je znati da stvaranje novih spermija traje približno tri mjeseca, što znači da se pozitivni učinci prestanka ovih navika ne mogu očekivati odmah, nego tek nakon nekoliko mjeseci.
Prekomjerna tjelesna masa ne povećava samo rizik od kroničnih bolesti, već može narušiti i reproduktivno zdravlje. Pretilost se povezuje s manjim brojem spermija i lošijom kvalitetom sjemena, dijelom i zbog hormonskih promjena. U masnom tkivu dio testosterona se pretvara u estrogen, što može smanjiti proizvodnju spermija.
S druge strane, preniska tjelesna težina također nije dobra jer manjak energije i nutrijenata može poremetiti hormonalnu ravnotežu. Stručnjaci stoga naglašavaju da je za reproduktivno zdravlje najvažnije održavati zdravu, uravnoteženu tjelesnu masu.
Za normalnu proizvodnju spermija potrebna je temperatura testisa koja je nešto niža od tjelesne. Sve što dugotrajno podiže temperaturu skrotuma može imati negativan učinak na spermatogenezu. Prema istraživanjima, često korištenje sauna i vrućih kupki, kao i dugotrajno izlaganje visokim temperaturama na poslu, može smanjiti kvalitetu sperme. Muškarcima koji planiraju očinstvo savjetuje se da takvu izloženost, kada je to moguće, ograniče.
Promjene životnog stila ne mogu ukloniti sve uzroke muške neplodnosti, ali mogu biti važan dio očuvanja reproduktivnog zdravlja. Ako trudnoća ne nastupi nakon godinu dana redovitih nezaštićenih odnosa, ili nakon šest mjeseci ako je partnerica starija od 35 godina, treba se obratiti liječniku. Prvi korak obično je spermiogram, a ovisno o rezultatu mogu biti potrebne dodatne pretrage da bi se utvrdio uzrok i odredila odgovarajuća terapija.
