Analiza: Svjetske cijene hrane do 2027. mogle bi skočiti više od 16 posto

Svjetske cijene hrane ponovno rastu, a za to su krivi ratovi, suša i sve skuplji energenti. Prema analizi Oxford Economicsa, u 2026. bi cijene hrane na svjetskoj razini mogle skočiti za 11,8 posto, a u 2027. dodatnih 4,8 posto.

Pšenica pod najvećim pritiskom

Najteže će biti pogođeni poljoprivredni proizvodi, prije svega žitarice, voće i povrće, te mliječni proizvodi, rekao je Tomas Dvorak, viši ekonomist Oxford Economicsa.

"Najteže će biti pogođeni poljoprivredni proizvodi, žitarice, voće i povrće, te mliječni proizvodi"

Posebno je osjetljiva pšenica, čiji uzgoj zahtijeva velike količine gnojiva. Stručnjaci predviđaju da bi u trećem kvartalu 2026. njezina cijena mogla biti oko 36 posto veća nego u istom razdoblju prethodne godine, dosežući 6,92 dolara po bušelu, što je otprilike 27 kilograma.

Ovo je ključno jer se pšenica koristi u mnogim svakodnevnim namirnicama, poput kruha, tjestenine, doručkastih žitarica i keksa.

Ratovi podižu troškove proizvodnje

Posljedice vremenskih ekstrema samo su dio problema. Zbog rata i blokade Hormuškog tjesnaca, koja je poremetila opskrbu naftom i drugim sirovinama, poljoprivrednici se suočavaju s povećanim troškovima.

Dvorak je za Euronews Business rekao da najveći utjecaj na globalne cijene hrane trenutačno ima

"američko-iranski rat i njegov utjecaj na inpute u proizvodnji hrane, prije svega na naftu odnosno dizel, prirodni plin i gnojivo"

Prema podacima Oxford Economicsa, globalne cijene dizela u srpnju su bile 36 posto više nego godinu prije. U međuvremenu, očekuje se da će cijene gnojiva u ovoj godini porasti za 22 posto.

Rat u Ukrajini i dalje snažno utječe na tržište hrane. Žitarice čine četvrtinu svjetskog indeksa cijena hrane, a Rusija i Ukrajina zajedno osiguravaju gotovo 30 posto globalnog izvoza pšenice i više od 10 posto izvoza kukuruza.

Napadi na ruske i ukrajinske luke, terminale za utovar i brodove, kao i prekidi u izvozu preko Crnog i Azovskog mora, mogli bi smanjiti mogućnost izvoza 86 milijuna tona žitarica godišnje. Od toga, 52 milijuna tona dolazi iz Rusije, a 34 milijuna iz Ukrajine, što zajedno čini gotovo 17 posto ukupnog svjetskog izvoza žitarica.

Žetva u Europi smanjena zbog suše

Europski poljoprivrednici ove se godine istodobno bore s nekoliko problema. Ekstremne vrućine i suša naštetile su usjevima. Zbog toplinskog vala u srpnju, Europsko udruženje trgovaca žitaricama i uljaricama Coceral je smanjilo procjenu ovogodišnje žetve u 27 članica EU i Ujedinjenom Kraljevstvu.

Predviđena količina žitarica sada iznosi 286,6 milijuna tona, umjesto ranije očekivanih 295,5 milijuna tona. Za usporedbu, prošle godine je ubrano 310 milijuna tona.

U Njemačkoj se također očekuje teška situacija, gdje bi žetva žitarica mogla pasti za sedam posto zbog suše i toplinskih valova. Prema procjeni njemačkog udruženja poljoprivrednika, proizvodnja će dosegnuti 41,9 milijuna tona.

Kada stižu nove cijene?

Prema podacima FAO-a, u srpnju su cijene prehrambenih sirovina na globalnoj razini bile za jedan posto više nego u istom mjesecu prethodne godine. Cijene žitarica porasle su za 6,9 posto, dok su biljna ulja poskupjela za otprilike 17,3 posto.

No, porast Oxford Economics indeksa ne znači da će se cijene u trgovinama povećati u istom omjeru. Indeks prati cijene sirovina, a konačna cijena u maloprodaji ovisi i o dodatnim troškovima.

Potrošači bi posljedice najprije mogli osjetiti kod svježe hrane.

"Kod svježe hrane, prije svega voća i povrća, učinak će biti relativno brz i vjerojatno vidljiv u potrošačkim cijenama za dva do tri mjeseca. Kod prerađene hrane vremenski je odmak obično dulji zbog vremena potrebnog za žetvu i preradu. Najveći učinak na potrošačke cijene tu očekujemo za otprilike šest do devet mjeseci"

To znači da bi se poremećaji u cijenama svježe hrane mogli osjetiti između listopada i studenoga 2026., dok bi najveći učinak na prerađene proizvode mogao biti između veljače i svibnja 2027.

Jed Cartledge, ekonomist za poljoprivredne sirovine u Oxford Economicsu, ističe da bi cjenovni šok mogao biti čak i veći od trenutnih predviđanja. Još nije poznat puni utjecaj napada u Crnom moru, a jak El Niño mogao bi negativno utjecati na usjeve i izvan Europe.

Ipak, postoji čimbenik koji bi mogao smanjiti dio poremećaja. Ako cijene pšenice dovoljno porastu, skuplji alternativni izvozni putovi mogli bi postati isplativi i tako nadoknaditi dio izgubljenih kapaciteta.