Noćenje i lignje po 8 eura, hamburger 6

Hrvatski turistički sektor ovog ljeta suočava se s kontradiktornim signalima. S jedne strane, stižu upozorenja o padu broja gostiju u kampovima i bijesna pisma nautičara zbog visokih cijena, a s druge strane, pojedine destinacije bilježe rekordnu popunjenost, a jedna od njih postala je pravi hit upravo zbog svoje pristupačnosti.

Pad noćenja i rast cijena u hrvatskim kampovima

Prema podacima koje donosi Dnevno.hr, hrvatski su kampovi u lipnju 2026. zabilježili najveći pad broja noćenja, čak 11 posto manje u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Istovremeno, analize tržišta pokazuju da su cijene kampiranja u Hrvatskoj u samo godinu dana porasle za oko 12 posto, što zemlju svrstava među najskuplje kamping destinacije u Europi.

Prosječna dnevna cijena parcele za kamper za dvije odrasle osobe i dijete u Hrvatskoj iznosi oko 73 eura. Za usporedbu, u Italiji je taj prosjek 63 eura, u Švicarskoj 61 euro, a u Njemačkoj svega 41 euro. Europski prosjek pritom iznosi približno 49 eura dnevno. U kampovima s pet zvjezdica prosječna cijena u Hrvatskoj doseže 95 eura, a skuplja je jedino Španjolska s 98 eura.

Kamp Stoja prkosi trendu, gosti se žale na cijene

Unatoč negativnim brojkama na nacionalnoj razini, kamp Stoja kod Pule, smješten u borovoj šumi uz more s kapacitetom od 2200 gostiju, ne osjeća krizu. "Naš kamp je 97 posto popunjen, a postotak će idućih dana ići samo više, i do 100 posto. Mi nismo imali pad broja noćenja", izjavila je za RTL direktorica kampa Dolores Dragun.

Cijene parcela u kampu Stoja kreću se od 40 do 70 eura, ovisno o poziciji i opremljenosti, dok mobilne kućice za do šest osoba mogu dosegnuti gotovo 400 eura po noćenju. Neki gosti, poput Franka iz Njemačke, smatraju da je kampiranje postalo preskupo: "Cijena je u redu, ali je visoka, gotovo kao u hotelu. Prošle smo godine putovali po Švicarskoj i Italiji i, kad sam se vratio nakon tri tjedna, usporedio sam troškove s hotelima. Izračunao sam da bi nas hoteli stajali tisuću eura manje."

Ni luksuzni glamping resorti ne zaostaju s cijenama. Desetak kilometara od Pule nalazi se resort s 199 luksuznih šatora i kapacitetom od 600 gostiju koji je potpuno popunjen. Krajem kolovoza tjedan dana boravka ondje stoji 1675 eura, a krajem srpnja cijena jedinog preostalog slobodnog šatora iznosila je 549 eura po noćenju.

Fratarski otok: osam eura za noćenje, lignje za osam eura

Potpuno drugačiju priču nudi Fratarski otok, smješten nedaleko od Pule, do kojeg se iz pulske Bunarine stiže brodom za pet minuta. Otok površine 19 hektara i duljine 600 metara može primiti oko 300 šatora, a sva su mjesta trenutačno popunjena.

Cijene su ondje, kako ih opisuje direktor Damir Milanović, "konkurentne, gotovo simbolične". Rezervacija mjesta tijekom cijele sezone plaća se 70 eura, a zatim se za svaku noć plaća tri eura po osobi i pet eura za šator, što znači da ukupno kampiranje stoji samo osam eura po noćenju. Ni cijene hrane ne opterećuju goste: hamburger stoji šest eura, pizza deset, a pržene lignje osam eura.

"Nemamo problema s popunjenošću, sve je potpuno popunjeno. Cilj je društveni život, Puležani su jako vezani za otok, a imate i ljude koji ondje dolaze od rođenja", rekao je direktor Milanović, dodajući da oko 90 posto gostiju čine domaći posjetitelji. Andrej iz Pule potvrđuje: "Ne fale nam turisti, ali bude ovdje Nijemaca i Slovenaca." Tine iz Slovenije ističe osjećaj slobode: "Ovdje je sloboda. Mogu spavati gdje god želim, uzeti šator, zauzeti prostora koliko hoću i biti tamo."

Nautičari zaobilaze Hrvatsku zbog "pohlepne politike"

Ni nautički sektor nije pošteđen kritika. Redakciji Morski.hr javio se strani zapovjednik jahte s dugogodišnjim iskustvom, upozoravajući da Hrvatska zbog visokih cijena vezova gubi goste. "Već sam dugo u nautici i yachtingu i, nažalost, Hrvatska ima najskuplje vezove, i to duplo skuplje od ostalih. Konstantno sam suočen s prigovorima gostiju: 'Zašto ste tako skupi?', 'To su nenormalne cijene!', 'Nećemo više doći!' i tako dalje", naveo je u svom pismu.

Kao konkretan primjer naveo je usporedbu cijena za jahtu duljine 26 metara, ističući da su marine u Crnoj Gori, poput Portonovija, znatno povoljnije. Posebno je kritizirao ponudu ACI marina u odnosu na grčke D-Marin marine: "U Grčkoj su, u poznatim D-Marin marinama, vezovi također duplo jeftiniji, a svaka D-Marin je puno bolje opremljena i sadržajnija od ACI marina u Hrvatskoj. One imaju bazene za goste, restorane i kafiće unutar same marine, kao i trgovine te ostale dodatne sadržaje."

Zapovjednik je zaključio oštrom porukom: "Smatram da je ovo pogrešna i pohlepna politika te smjer kojim država upravlja s ACI marinama, kao i općenito s nautičkim turizmom. Lijep pozdrav i čuvajmo naše more."