Dok Porezna uprava bilježi nominalni rast fiskaliziranih računa od 11 posto, Udruga Glas poduzetnika upozorava na drastičan pad prometa kod dijela ugostitelja. Ključni razlozi su promjena navika gostiju, visoke cijene i nelojalna konkurencija trgovina.
Ugostitelji na hrvatskoj obali suočeni su s ozbiljnim izazovima usred turističke sezone. Iako službeni podaci Porezne uprave za srpanj 2026. pokazuju nominalni rast prometa u ugostiteljstvu od 11 posto u odnosu na isto razdoblje lani, terenska slika koju donosi Udruga Glas poduzetnika znatno je dramatičnija. Prema njihovim informacijama, pojedinim je ugostiteljima na obali promet pao od 20 do čak 40 posto.
Vrijednost fiskaliziranih računa u ugostiteljstvu u srpnju 2026. dosegnula je 891 milijun eura, što je rast u odnosu na 802 milijuna eura iz srpnja 2025. godine. No, ključno je pitanje koliko je taj rast stvaran. "Kada se oduzme učinak inflacije, realni rast je slabiji i iznosi oko 7 posto", pojašnjava se u analizi podataka.
Jedan od glavnih razloga za pad prometa u dijelu ugostiteljskog sektora je preusmjeravanje potrošnje turista prema trgovinama. Podaci o fiskalizaciji pokazuju da je trgovina na malo u turističkim regijama zabilježila snažniji rast od ugostiteljstva, s porastom prometa od 14 do 16 posto. Ukupna vrijednost fiskaliziranih računa u trgovini u srpnju iznosila je 1,85 milijardi eura.
Predsjednik Ceha ugostitelja i turističkih djelatnika Hrvatske obrtničke komore, Hrvoje Margan, za Novi list objašnjava uzroke ovog trenda. "Trgovina je preuzela ugostiteljskoj djelatnosti dio potrošnje od gostiju niže kupovne moći jer brojne trgovine nude hranu za van i stvaraju nam konkurenciju, a pritom trgovina ne mora zadovoljiti uvjete i standarde koji se traže od restorana", istaknuo je Margan.
Margan naglašava da je došlo do promjene u strukturi gostiju. "Promijenila se struktura gostiju koji su malo zahtjevniji i vole da im se posveti malo veća pažnja, no oni su to spremni platiti. Ugostitelji koji nude vrijednost za novac dobro posluju, a oni kojima je cijena viša od kvalitete, oni bilježe pad. Oko gosta se treba potruditi", poručuje. Luksuzni objekti i hotelski restorani bilježe stabilnije poslovanje, dok su manji objekti i oni brze prehrane na najvećem udaru.
Margan priznaje i dio odgovornosti samih ugostitelja, navodeći primjere nelogičnih cijena. "Za 30 do 50 eura kod nekih možete dobiti večeru i dvije čaše vina, dok će ugostitelji na plaži burger i dva piva također naplatiti 50 eura", kazao je. Dodaje i da na promet utječu velika davanja te činjenica da sezona ulazi u svoju završnu fazu.
Podaci otkrivaju i značajne razlike među županijama. Prednjači Istarska županija s nominalnim rastom od 12 posto, zahvaljujući velikom broju autogostiju veće kupovne moći. Splitsko-dalmatinska županija bilježi rast od 10 posto, ali uz izraženu polarizaciju, dok Split i otoci Hvar i Brač bilježe visoku potrošnju, ugostitelji u manjim obalnim mjestima prijavljuju pad narudžbi.
Primorsko-goranska županija bilježi stabilan rast od 9 posto, pri čemu otoci Krk, Cres i Lošinj imaju bolju potrošnju od kopnenog dijela. S druge strane, Zadarska i Šibensko-kninska županija bilježe blagi pad broja izdanih računa od 2 posto, ali i rast iznosa na računima od 8 do 11 posto, što znači da je porast vrijednosti isključivo rezultat viših cijena. Isti trend prati i Dubrovačko-neretvanska županija.
Na kvalitetu usluge, a time i na promet, utječe i manjak radne snage. Od oko 53 tisuće stranih radnika koji rade u sezoni, više od 60 posto dolazi iz zemalja okruženja. Margan ističe da su se Filipinci pokazali najboljima. "Filipinima je njihova radna snaga izvozni proizvod, imaju kvalifikacije i znaju engleski jezik", rekao je, dok je s konobarima iz Nepala, Indije i Bangladeša bilo problema u komunikaciji s gostima.
Državni inspektorat je u razdoblju od 1. travnja do 1. kolovoza 2026. proveo ukupno 13.143 inspekcijska nadzora. Najviše ih je bilo u ugostiteljstvu, njih 4.604. Turistička inspekcija provela je 1.656 nadzora usmjerenih na neregistrirano pružanje usluga, pri čemu je u 149 slučajeva utvrđena nepravilnost. Izrečeno je 98 mjera zabrane, uključujući zabrane za jedan butik hotel, 13 apartmana, 24 sobe te dva kampa s ukupno 24 mobilne kućice i šest glamping šatora. Ukupno su izrečene novčane kazne od 124 tisuće eura, a oduzeta je i protupravno stečena imovinska korist od 417.848 eura, čime su inspektori u proračun "upriličili" više od 540 tisuća eura.
