Istraživanje objavljeno u The Lancetu, koje je trajalo 30 godina, upozorava na ozbiljne zdravstvene rizike, uključujući pretilost i kronične bolesti, dok stručnjaci savjetuju povratak svježim namirnicama.
Dugotrajna konzumacija ultra-prerađene hrane povezana je s četiri posto većom stopom smrtnosti, pokazalo je novo istraživanje koje je trajalo tri desetljeća i uključivalo 74.563 žene i 39.501 muškarca. Kako prenosi HOP Portal, ovi proizvodi, prepuni aditiva i masti, a siromašni vlaknima, sve više istiskuju svježu hranu iz svakodnevne prehrane, osobito u razvijenim zemljama.
U Sjedinjenim Državama i Ujedinjenom Kraljevstvu, primjerice, ultra-prerađena hrana čini oko 60% dnevnog unosa kalorija. Trend rasta bilježi se i u Italiji, gdje je, prema podacima Laure Rossi, direktorice Odjela za hranu, prehranu i zdravlje ISS-a, energetski udio tih namirnica skočio s 12% na 23% u razdoblju između 2005. i 2020. godine.
Ultra-prerađena hrana nisu samo očiti primjeri poput brze hrane, gaziranih sokova i gumenih bombona. Ona uključuje i proizvode koji se često smatraju zdravijom opcijom, poput žitnih pločica, voćnih jogurta, pakiranog kruha za sendviče, pa čak i dvopeka ili rižinih kolača. Zajedničko im je da prolaze kroz složene industrijske procese i sadrže dug popis sastojaka, među kojima su često umjetni aditivi poput emulgatora i zgušnjivača koji se ne koriste u kućnoj kuhinji.
Ključno pravilo pri kupnji, ističu stručnjaci, jest da je proizvod s manje sastojaka na deklaraciji vjerojatno zdraviji. Carlotta Franchi, voditeljica Laboratorija za farmakoepidemiologiju i ljudsku prehranu u Institutu Mario Negri, za HOP Portal je dala konkretne savjete. "Jedan savjet koji možemo dati za smanjenje konzumacije ultra-prerađene hrane jest naučiti pažljivo čitati deklaracije na hrani kako biste obavili informirane kupnje", rekla je.
"Važno je pokušati napuniti svoju košaricu prvenstveno svježom ili minimalno prerađenom hranom poput voća, povrća, cjelovitih žitarica, mahunarki, ribe i nemasnog mesa, za kuhanje kod kuće. Također je važno naučiti planirati obroke kako se ne biste morali pribjegavati brzim i nezdravim rješenjima izvan kuće."
Osim povećane smrtnosti, brojne studije povezuju ultra-prerađenu hranu s nizom drugih zdravstvenih problema. Pionirsko istraživanje Kevina Halla s Nacionalnih instituta za zdravlje (NIH) pokazalo je da su volonteri na dvotjednoj dijeti bogatoj takvom hranom unosili u prosjeku 500 kalorija više dnevno i dobili gotovo dva kilograma. Energetska gustoća tih proizvoda, koja iznosi oko 2,15 kcal po gramu, gotovo je dvostruko veća od neprerađene hrane, koja sadrži oko 1,15 kcal po gramu.
Brazilsko istraživanje je pokazalo da redoviti konzumenti imaju 26 do 29% veći rizik od razvoja prekomjerne težine. Osobe čija je prehrana bogata ovim proizvodima imaju 31% veću vjerojatnost da će imati prekomjernu težinu i 41% veću vjerojatnost za razvoj pretilosti ili abdominalne pretilosti. Velika EPIC studija, koja je obuhvatila 250.000 volontera iz sedam europskih zemalja, otkrila je i 9% veći rizik od multimorbiditeta, odnosno istovremenog postojanja dviju ili više kroničnih bolesti poput raka, dijabetesa tipa 2 i kardiovaskularnih bolesti.
Da put do promjene nije nimalo lak, ali je moguć, svjedoči i osobna ispovijest novinarke španjolskog El Munda, čiji je članak objavljen 31. srpnja 2026. U dobi od 45 godina, nakon 15 godina zanemarivanja vlastitog zdravlja i dijagnoze dijabetesa ovisnog o inzulinu koju je dobila s 25, odlučila je nešto poduzeti. Njezin put uključivao je dijetu od 1.200 kalorija koju je propisala endokrinologinja iz bolnice Infanta Leonor de Madrid te suradnju s osobnim trenerom Rubénom Ríom.
Prvu tablicu vježbi Río joj je poslao 14. lipnja, a s vježbanjem je započela dan kasnije. Njezina je borba bila i mentalna. "To je glava. Nedostatak strpljenja. Žurba. Stres. Lažna očekivanja", rekao joj je trener, čije riječi prenosi El Mundo. Njegov moto "Napredovati bez lomljenja" postao je temelj procesa u kojem je novinarka, radeći 12 do 14 sati dnevno, nastojala vježbanje pretvoriti u dio posla. Prvi pokušaj hodanja na traci bio je mučan; nakon što je prvi puta pogledala na sat misleći da je prošlo pola sata, vidjela je da su prošle tek tri minute. Drugi pogled na sat otkrio je pet minuta, a treći put je na satu stajalo sedam minuta.
Francini savjeti zaokružuju priču naglašavajući važnost malih, ali trajnih promjena: "Početak malih promjena, poput zamjene pakirane grickalice voćem ili prirodnim jogurtom, može s vremenom napraviti veliku razliku. A za majke je važno usvojiti i educirati svoju djecu o zdravom načinu prehrane od prvih mjeseci života, kako ne bi prenijeli loše navike u godine koje dolaze."
